Apsentizam zaposlenih
U ekonomici rada apsentizam se odnosi na jednokratno ili višekratno privremeno izbivanje radnika s njegovog/njezinog radnog mjesta. Zašto je ovaj pojam bitan? Zato što sama odsutnost radnika, bez obzira po kojoj osnovi, rezultira niskom produktivnošću rada što utječe na nerealno visokom ukupnom cijenom rada, a to utječe na konačnu cijenu neke robe ili usluge.
E sada, idemo se pozabaviti zašto dolazi do apsentizma zaposlenih?
Poslodavcima je poznat Zakon o radu (ili barem vašem računovodstvu koje vas vodi i upozorava na sve odredbe ZORa) i recimo da ste upoznati sa svim pravima zaposlene osobe u odnosu na moguće odsutnosti (godišnji odmori, bolovanja, plaćeni dopusti…). No, kada poslodavac budžetira godišnji plan plaća i radi rezervacije za plaće, iznimno je bitno ukalkulirati moguću procjenu niže produktivnosti rada uzrokovanu upravo nazovimo ih „izostancima“.
No, „izostanci“ nisu samo ne prisutnost radnika na radnom mjestu, već ono utječe kao domino efekt na ostatak zaposlenika, pa i kolektiva tako da su ostali radnici preopterečeni poslom (jer taj posao netko mora odraditi), urušava se ritam rada, a posljedično narušava međuljudske odnose.
Kako se nositi s time? Naime, poslodavac u svom godišnjem planu mogućih izostanak planira odsutnost radnika za vrijeme godišnjih odmora, državnih i vjerskih praznika, planira edukacije, možda i preventivne liječnike preglede, za neke poslovna putovanja… no troškovi ovih događaja su isto tako planirani te se njima upravlja. Trenutak u kojem u vašoj firmi nastaje problem jest kada radnik koristi neki oblik odsutnosti kako bi zadovoljio neke treće potrebe. Npr. ne dobiva godišnji kada želi, pa odlazi na bolovanje ili sjetite se lipnja i spajanja dva vikenda (kao što će biti i ove godine), pola šestog mjeseca ispada neproduktivnog rada.
Ne zaboravimo i tkz. mikroapsentizam koji se odnosi na kraće izostanke tipa kašnjenje na posao, (pre)česte pauze (odlasci na pušenje ili kave) dulje od predviđenih, napuštanje firme radi obavljanja privatnih obaveza (kupovina živežnih namirnica, mijenjanje guma, ishođenje dokumenata, obavljanje nekih „kraćih“ pregleda…).
Osim toga nosimo se i s čestom odsutnošću koja na posljetku vodi u otkaz radnika od strane radnika.
Svakako preporučam da si vodite statistiku odsutnosti prema razlozima neprisutnosti i da taj rezultat pretvorite u postotak radne učinkovitosti. Nakon toga stanite i strateški promislite koje promjene uvesti da bi se radna učinkovitost podigla na razinu koja će koristiti vašem poslovanju.
Mirela
