Što su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i kako je uređeno njihovo poslovanje?

Zadnjih nekoliko mjeseci svjedočimo porastu cijena u svim aspektima potrošnje (prijevozu, stanovanju, hrani i dr.). Na riječ inflacija svima se diže kosa na glavi i pitamo se koliko još mogu cijene ići gore. Na žalost, preciznog odgovora na to pitanje nema i možemo reći kako je budućnost vrlo neizvjesna. Rast cijena pogađa sve građane, no ipak oni najsiromašniji najgore prolaze.

Upravo rast cijena hrane (pored energenata) najviše brine hrvatsko stanovništvo. Za vrijeme korona krize i zatvaranja granica uvelike smo se oslanjali na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i njihovu proizvodnju. Mogu li OPG-ovi i poticanje domaće proizvodnje barem malo držati pod kontrolom cijene voća i povrća u Hrvatskoj? U nastavku članka doznajte više o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, koje djelatnosti se mogu obavljati te kako su uređeni radni odnosi unutar OPG-a.

 

Što su obiteljska poljoprivredna gospodarstva?

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) predstavlja organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koja radi stvaranja dohotka samostalno ili trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih resursa, te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.

Možemo zaključiti kako je OPG strateški vrlo važan organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva u RH i kao takav postaje imperativ održivog razvoja naše zemlje. Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu utvrđuju se uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao organizacijskom obliku.

Nadalje, Zakonom se utvrđuje način i uvjeti za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odgovornost, prava i obveze nositelja OPG-a i članova OPG-a te se utvrđuju nadležna tijela i nadzor.  Navedeni Zakon se primjenjuje na sve fizičke osobe koje u organizacijskom obliku OPG-a obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.

Ono što nam je bitno napomenuti je kako fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede odabere organizacijski oblik OPG-a, a ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3.000,00 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima, mora se upisati u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o OPG-u.

 

Što sadržava Upisnik OPG-a i tko ga vodi?

Najjednostavnije rečeno Upisnik OPG-ova predstavlja javnu službenu evidenciju u e-obliku, a koja sadržava naziv OPG-a, vjerodostojne i ažurirane podatke o fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a, sjedištu OPG-a, statusu OPG-a ovisno o dopunskim djelatnostima, izdvojenim pogonima/proizvodnim jedinicama i proizvodnim resursima OPG-a.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vodi Upisnik OPG-ova kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku koja sadrži vjerodostojne i ažurirane podatke o subjektima upisa, fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a za koje je upis u Upisnik OPG-ova propisan Zakonom o OPG-u.

 

Koje djelatnosti se mogu obavljati unutar OPG-a?

U osnovnom obliku, obiteljsko gospodarstvo je sastavljeno od domaćinstva koje svojom radnom snagom obrađuje svoj vlastiti posjed. U tom odnosu ostvaruje se gospodarska aktivnost, a proizvodnja koja iz toga odnosa proizlazi vraća se u domaćinstvo za podmirenje njegovih prehrambenih potreba. Ipak, organizacijski oblik OPG-a potrebno je promatrati u puno širem kontekstu, o čemu će kasnije biti više riječi.

Možemo reći kako djelatnosti OPG-a mogu biti primarne, a to je svakako prije svega bavljenje poljoprivredom te dopunske, a to su one djelatnosti koje su povezane s poljoprivredom, a glavni i jedini zadatak im je da omoguće bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a. Značaj dopunskih djelatnosti OPG-a krije se u mogućnosti koje one pružaju što bi moglo imati za posljedicu dodatno ostvarenje zaposlenosti i povećanje dohotka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Poljoprivredna djelatnost obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti. Uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a je posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi i to zemljišta za bilinogojstvo odnosno posjedovanje stoke za stočarstvo odnosno posjedovanje i raspolaganje potrebnim proizvodnim resursima i/ili korištenje stručnih znanja i/ili vještina ako su propisani za pojedinu djelatnost.

Dopunske djelatnosti na OPG-u podrazumijevaju proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a:

  • pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga,
  • proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
  • proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe,
  • pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti.

Naravno, uvjeti za obavljanje dopunskih djelatnosti su prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje dopunske djelatnosti te moraju udovoljavati tehničkim i ostalim uvjetima koji se odnose na obavljanje pojedine djelatnosti sukladno posebnim propisima. Spomenut ćemo i  kako OPG može obavljati više dopunskih djelatnosti, ukoliko ispunjava za njih propisane uvjete te ih ima upisane u Upisnik OPG-ova.

 

Kako su uređeni radni odnosi unutar OPG-a?

Nositelj OPG-a je fizička osoba član OPG-a koja se vodi kao odgovorna osoba, a biraju ga sami članovi OPG-a. Nositelj OPG-a odgovara svojom cjelokupnom imovinom za obveze koje nastaju u obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede. Nositelj OPG-a gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti na OPG-u može obavljati samostalno i kao poslodavac.

Zakonom o OPG-u propisano je da radom na OPG-u, članovi i radnici mogu ostvarivati prava i obveze iz radnog odnosa, ako ta prava ne ostvaruju po drugoj osnovi. Nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova obveznici su mirovinskog osiguranja sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i drugim propisima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje. Isto tako, obveznici su i zdravstvenog osiguranja sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i drugim propisima kojima se uređuje zdravstveno osiguranje.

Nadalje, Zakonom o OPG-u uređuju se i ostali radni odnosi, pa tako jasno proizlazi radno-pravni odnos između radnika zaposlenog na OPG-u i nositelja OPG-a, kao poslodavca, te je istim Zakonom propisano kako se radniku priznaje svojstvo osiguranika za vrijeme trajanja radnog odnosa za nositelja OPG-a kao poslodavca ili za vrijeme sezonskog obavljanja poslova za nositelja OPG-a. S radnikom se može sklopiti: ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove i ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.

Nositelj OPG-a u svojstvu poslodavca može s radnikom sklapati ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja.

Međutim, kada se radi o pomoći članova kućanstva i članova obitelji u radu na OPG-u važno je naglasiti da nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti OPG-a mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, kao i njihova djeca te druge osobe koje zajedno žive u istom kućanstvu, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

  1. Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18, 32/19)
  2. https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/poljoprivredna-politika/obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva/pitanja-i-odgovori/1322

 

 

 

 

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close