Koje opcije za dodatan rad imaju umirovljenici?

U stabilnijim ekonomijama od naše, građanin koji je cijeli životni vijek radio i time zaslužio svoju mirovinu, smatra se da će u toj posljednjoj životnoj fazi uživati u plodovima svoga rada. Eh da… zvuči poput bajke za nas južne Slavene, od kojih su i danas neki živući od nas živeći na istoj adresi promijenili i nekoliko država i nekoliko sistema.

No, živjeti se mora, pa da razgrnemo temu kako je to danas živjeti u RH, primati penziju i uz to dodatno raditi. Možda je to za neke umirovljenike osobna želja i potreba, da rade i osjećaju se korisno, zarađuju i privređuju jer mogu, jer su zdravi i vitalni, a za druge pak možda je to nužna potreba, jer se penzije mizerno male i nedostojne pristojnog života.

Prema podacima HZMO-a u 2019-oj g. radilo je 10 098 umirovljenika dok ih je 2018. godine radilo 4 676, a prošle godine uz mirovinu je prosječno radilo 12 882 umirovljenika (Statističke informacije HZMO).

Broj umirovljenika koji rade do maksimalno 20 sati tjedno i primaju punu mirovinu nastavio je rasti i u tekućoj godini pa ih je na kraju svibnja ove godine bilo 14 500. Prema podacima HZMO-a s 25. lipnjem broj umirovljenika koji rade skočio je na 17 813.

 

Tko može primati mirovinu uz rad?

Umirovljenici korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine, kao i uskoro korisnici obiteljske mirovine nisu jedine kategorije umirovljenika koje mogu raditi. No, jedine su kategorije koje će uz rad primati i mirovinu (osim ako nisu korisnici najniže mirovine, koja se obustavlja i isplaćuje mirovina iz rada).

Korisnici mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ne mogu se zaposliti, odnosno ako se zaposle isplata mirovine im se obustavlja i moraju na obavezan kontrolni pregled. Ako se utvrdi da su sposobni za rad, gube pravo na invalidsku mirovinu (HZMO).

Korisnici invalidskih mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu raditi uz mirovinu, ali im se u tom slučaju određuje nova umanjena svota mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja.

Za korisnike invalidskih mirovina ostvarenih prema Zakonu o hrvatskim braniteljima pravila su povoljnija. Oni mogu raditi i primati punu mirovinu i kada su korisnici invalidske mirovine zbog potpunoga gubitka radne sposobnosti pod uvjetom da je uzrok gubitka radne sposobnosti obrana suvereniteta RH, kao i da rade manje od 3,5 sati na dan.

Osobe koje su mirovinu ostvarile prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba mogu izabrati između rada do polovine punoga radnog vremena uz isplatu pune mirovine ili rada s punim radnim vremenom i isplatom mirovine umanjene za 50 posto.

 

Na koji način umirovljenici ozakonjuju dodatan radu penziji?

  • Ugovor o radu
  • Ugovor o (autorskom) djelu
  • Otvaranje vlastitog obrta
  • Otvaranje vlastitog d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a (Umirovljenički status tj. na pravo na isplatu mirovine također se ne gubi ukoliko je umirovljenik osnivač (vlasnik) neke firme i od iste ostvaruje dobit od poslovanja društva. Zadržavanje prava na mirovinu vrijedi samo ukoliko umirovljenik nije istovremeno član uprave (direktor) bez ugovorenog radnog odnosa.

Najvažnije za kraj: korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine.

Ono što sam sigurna da ću raditi i kada odem u mirovinu, a razlog tome je što u glavi se neću doživotno umir(ov)iti.

A kako je kod vas?

Mirela

#proknjizime #nedjeljom

Izvor: faktograf.hr

Foto: Sandro Bura 

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close