Što slijedi nakon uvođena eura? Inflacija?
U prošlom blogu pisala sam o uvođenju eura što će se desiti od 1.1.2023. godine, a logičan nastavak ove teme je INFLACIJA!
Kako možemo doznati iz medija i kako se prate cijene potrošačkih košarica hrane i živežnih namirnica, tako je već u travnju ove godine bilo poznato da je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio kako je to najveća stopa inflacije u posljednje tri godine. Naime, cijene su počele rasti u veljači za 0.3%, u ožujku za 1,2%, a u travnju je to bilo i više od 2%, a uspoređuju se s istom kategorijom proizvoda u istom razdoblju prethodne godine.
Istu vijest potvrdila je i Hrvatska narodna banka (HNB), koja brine o čuvanju stabilnosti cijena i tečaja kune, a HNB predviđa da bi ukupna inflacija do kraja godine iznosila oko 2%, no drugi ekonomski analitičari očekuju i višu stopu.
Inflacija se redovito veže i uz cijene nafte koja je pala na vrlo nisku razinu nakon izbijanja pandemije, porasle su cijene industrijske sirovine na svjetskom tržištu, a zatim i prehrambenih sirovina za čak 40%. Shodno tome rasle su cijene proizvodnje, a posljedično i cijene prehrambenih proizvoda. No, desio se još jedan dodatan momenata, a to je sušno ljeto što je utjecalo na mnoge suše i lošije prinose, a oni na povećanje cijena.
Moćnici velikih gospodarskih sila poput gospođe Merkel i gospodina Bidena najavljuju nove izvore financiranja proračuna, a oni bi trebali doći od: poreza na bogatstvo, poreza na nasljedstvo, jedinstvenoj stop poreza na dobit… Pritisak na državne proračune raste, dugovi se plaćati moraju, a potrošački porezi u EU i dalje ostaju glavni izvor fiskalnih prihoda. Da prevedemo, što bi bila već inflacija i više cijene, više bi država ubirala PDV-a, a to je dodatni i još veći pritisak na stanovništvo koje ionako ima manje prihoda, i zato se spominju porezi za one koji su u pandemiji povećali bogatstvo. No, kako je povijest učiteljica života, rekla bih „malo sutra“ jer i do sada, a pogotovo u Lijepoj našoj, država je takve zaobilazila, a hranila se od nas malih…
Sada kada smo ovom kratkom analizom prošli kako funkcionira inflacija, ostaje još jedno pitanje, a to je – A što je s porastom plaća? Ovo je dobro pitanje i pozivam sve poduzetnice i poduzetnike da sami sebe zapitaju, ugrađujete li inflaciju u ugovore o radu ili u redovite godišnje povišice?
Nas kao državu i društvo čeka jedan zahtjevan period. Zašto? Inflacija je radi pandemije, svjetske gospodarske krize i lokalnih loših godišnjih berbi i usjeva porasla. Pred nama je period uvođena eura koji sam po sebi donosi van zaokruživanja cijena, koliko god naš premijer medijski promovira drugačije, na HNB-u je da održi stabilan tečaj (država se tu dosta oslanja na novac koji nam je odobren kroz Mehanizam oporavka i otpornosti, koji bi trebao povećati BDP) i naravno upitno povećanje plaća djelatnika.
Budite spremni jer smo na vrijeme otvorili goruće teme, a pandemiju dokazano nismo iskoristili da se okrenemo vlastitim izvorima proizvodnji hrane!
Mirela
#proknjizime #nedjeljom
