Novac = vrijednost
Robna razmjena se odvijala putem trampe sve dok je nije zamijenio novac. Sinonim za trampu novcu je bila prva i osnovna funkcija, te je ova zamjena učinila razmjene bržima, lakšima i sigurnijima. Više nije bilo potrebno istovremeno i prodavati i kupovati, već se kupovina mogla i odgoditi.
Novac je i roba za koju se može kupiti ili prodati svaka druga roba, usluga ili vrijednost. Novcem se i vrednuje i raspoređuje ljudski rad.
Vremenom je novac postao i više od ove uvodne definicije, stoga dodatno definira i sredstvo osiguranja vrijednosti imovine, sredstvo reguliranja raspodijele, regulacije kreditnog poslovanja, regulacije cijena i privrednog razvoja, oporezivanja, pa čak i regulacije između dobra i zla, uspjeha i neuspjeha, moć i siromaštva.
Novčana razmjena može biti domaća ili međunarodna, u domaćoj ili stranoj valuti. U najjače svjetske valute svakako ubrajamo američki dolar, euro, jen, no moram dodati da prema istraživanjima iz ove godine to su i kuvajtski dinar, bahrainski dinar, omanski rial, jordanski dinar, funte, dolar kajmanskih otoka, euro, švicarski franak, pa tek na predposljednjem mjestu američki dolar, a zatim i kanadski dolar.
O čemu ovisi stabilnost valute? Prije svega o stabilnosti pripvrede i monetarnom regulacijskom mehanizmu, rekla bih. Poznato nam je kako i HNB ide u povećanje količine novca u opticaju odnosno u tiskanje novog novca, a u cilju rušenja tečaja vlastite valute na međunarodnom tržištu radi poticanja vlastite proizvodnje i izvoza. No, mi nismo još takvi sretnici da s našom „malom“ valutom radimo tako značajne utjecaje na međunarodna tržišta.
Sada polako dolazimo do valuta koje nas u Europi najviše interesiraju, a to je euro i dolar. Europa vs America rekli bismo. Tko je jači? Tko vodi? Tko „pobjeđuje“.
Znamo još iz razdoblja zlatnih rezervi da je svaki dolar koji je bio tiskan imao fiksno pokriće u zlatu. Zlato je od antičkih vremena služio kao novac, a razlog zbog kojeg su kovanice rađene od zlata je prirodna rijetkost ovog plemenitog metala. Da odem korak u nazad, znate li kako su u antička vremena mjerili gramažu zlata u prvim „bankama“ odnosno antičkim hramovima? Tako štu su stavljali sjemenku rogača na jednu strane vage koja se naziva karat, to je bila mjerna jedinica za vaganje zlata. Sjemenke rogača bez obzira na veličinu ploda ili uvjete čuvanja (zrela ili suha) imaju uvijek jednaku masu, a to je 0,18g. Odnosno, tako je jedna sjemenka vrijedila jedan karat. Nama je izraz karat poznat kao udio mase zlata od 1/24 ukupne mase.
Ono što je činjenica na svjetskom tržišu valuta jest da je euro druga najčešće korištena valuta prema kriteriju udjela u globalnim plaćanjima. Udio eura u globalnim plaćanjima iznosio je 2017. oko 36 %. Za usporedbu, američki dolar čini oko 40 % ukupnih plaćanja.
- Šezdeset zemalja i područja na svijetu s oko 175 milijuna ljudi korisit euro kao svoju valutu ili je svoju valutu vezalo uz euro.
- Udio eura u globalnim deviznim pričuvama trenutačno iznosi oko 20 %. Za usporedbu, udio američkog dolara veći je od 60 %. Nijedna druga valuta ne premašuje udio od 5 %.*
*Izvor: https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/international-role-euro_hr
Ostavljam svima vama na procjenu koju valutu ćete favorizirati i vezati svoje kredite i/ili štednje, uloga u fondove ili vrijednosne papire.
Kako god želim vam svima obilje i najvažnije da raspolažete korisnim i točnim informacijama!
Mirela
#proknjizime #nedjeljom
