Hrvatska turistička kartica – Cro kartica

Iz medija smo saznali o provedbi mjere uvođenja Hrvatske turističke kartice. Mjera je to koja potiče potrošnju u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj, a iz pozicije radnika trebao bi ovaj neoporezivi dohodak omogučiti nam pristupačniji odmor.

Koje djelatnosti primaju plaćanje usluga Cro karticom?

Kako je to Ministarstvo turizma i sporta definiralo plaćanja se obavljaju isključivo putem POS aparata i to prema definiranim klasifikacijama djelatnosti:

55 Smještaj,

56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića,

77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava,

79.1 Djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora) na području Republike Hrvatske.

Gdje se sve može plaćati Cro karticom?

Kako je Ministarstvo propisalo Hrvatskom turističkom karticom plaćanje je moguće u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge pripremanja hrane i točenja pića (restorani, kafe barovi, fast food itd.) te u svim objektima koji pružaju uslugu smještaja (hoteli, kampovi, pansioni, privatni iznajmljivači itd.) koji prihvaćaju plaćanje putem bankovnih kartica. Također, karticom je omogućeno plaćanje usluga chartera (iznajmljivanje brodova) te plaćanje ostalih turističkih usluga na području Republike Hrvatske putem turističkih agencija – na svim mjestima koja prihvaćaju plaćanje bankovnim karticama putem POS terminala (ne online) i nikakva dodatna prijava sa strane pružatelja usluga (ugostitelja, turističke agencije ili charter kompanije) nije potrebna.

Koja je maksimalna visina neoporezive isplate na Cro kartici?

Dobro zvuči ta tkz. „Cro kartica“ jer prema Pravilniku o porezu na dohodak, uz ostale neoporezive nagrade i primitke, koje poslodavci mogu isplatiti radnicima u jednoj kalendarskoj godini (isplata prigodnih nagrada, tj. neoporezivih primitaka radnicima (božićnice, uskrsnice i regres), nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika, paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika i sl.), dodatno mogu neoporezivo isplatiti i naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika u iznosu do 2500 kuna godišnje.

E sada, u kojem grmu leži zec?

Za razliku od drugih neoporezivih nagrada i naknada, naknada za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru zaposlenika do iznosa 2500 kuna godišnje može se isplatiti isključivo na poseban račun koji je vezan uz Hrvatsku turističku karticu, a ne na redovan tekući račun radnika.To bi značilo da zasad samo jedna banka omogućuje otvaranje Cro kartice – HPB banka, gdje radink plaća 50,00 kn jednokratnog troška za otvaranje računa i kartice.

Na ovoj stranici https://www.hrvatskaturistickakartica.hr/ možete pronaći niz objekata za iznajmljivanje, putničkih agencija, hotela, restorana .. koji su za plaćanje s Cro karticom odlučili odobriti dodatne popuste. No, da se krivo ne razumijemo, to ne isključuje sve druge pružaoce turističkih i ugostiteljskih usluga da ne naplate usluge isto tako s Cro karticom.

Pitanje je koliko je to poslodavaca na našem tržištu zaista i u poziciji isplatiti ove iznose svojim posloprimcima.

Kako je u susjedstvu?

Prema podacima EU države članice koje najviše ovise o turimu, prema postotku BDP-a su: Hrvatska (25%), Cipar (22%), Grčka (21%), Portugal (19%), Austrija, Estonija, Španjolska (15%), Italija (13%), Slovenija, Bugarska (12%), Malta (11%), Francuska (10%), Njemačka (9%).

Europske zrakoplovne i turističke kompanije dobile su naputak i preporucu Europske komisije da svojim putnicima ponude vaučere za loetove i turistička putovanja koja su bila otkazana radi pandemije, a koji bi vrijedili najmanje 12 mjeseci, a u cilju poticanja putovanja i turizma u Europi.

U susjednoj Sloveniji donešena je Odluka o pomoći slovenske vlade građanima, gdje svaka punoljetna osoba dobiva 200,00 Eura, a djeca vaučer u visini 50,00 Eura. Mjera je to također kroz koju se želi dati podrška slovenskom turizmu. Republiku Sloveniju ovaj potez koštati će 345 milijuna eura.

Austrijska i Njemačka vlada nisu posegnula za sličnim mjerama, ali jasno ističu u medijima da je poželjnije provesti godišnji odmor u domaćim nego u inozemnim odredištima.

Mirela

#proknjizime #utorkom

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi poboljšala korisničko iskustvo. Nastavkom uporabe stranice prihvaćate uvjete korištenja. više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close