Kako koristiti novi Prima bonov alat za procjenu vrijednosti poduzeća?

U prethodnom blogu osvrnula sam se na proizvod Prima Bona koji koristim i svima preporučam, a u cilju optimizacije i provjere vrijednosti drugih poduzeća i vjerodostojnosti poslovnih rezulata. Svi mi koji nosimo odgovornosti i donosimo odluke, koje vrijede određene budžete a često i posljedice, svjesni smo koliko je upravo ta stavka prioritet i naša zvijezda vodilja pri donošenju odluka.

U ovom blogu se želim više osvrnuti upravo na tu stavku i kroz primjer objasniti kako sam koristila ovaj alat. Naime već nekoliko godina u Hrvatskoj mali broj kvalitetnih poduzeća izbija na vrhove lista kandidata za dodjelu raznih nagrada koje se dodjeljuju na temelju financijskih pokazatelja. Svake godine HGK objavljuje dobitnike za Zlatnu kunu 2019. godine, pa sam za ovu priliku uzela kao primjer popis kandidata i primjenom novog Prima bonovog alata analizirala sljedeća poduzeća u grupi velikih trgovačkih društava:

• Cedevita d.o.o., Zagreb — pobjednik među velikim trgovačkim društvima
• DS Smith Belišće Croatia d.o.o., Belišće
• Đuro Đaković Montaža d.o.o., Slavonski Brod
• Končar – Distributivni i specijalni transformatori d.d., Zagreb
• Maistra d.d., Rovinj

Cilj  mi je kroz ovaj primjer pokazati kako se primjenom Prima bonovog novog alata (poduzeća mogu analizirati dubinski, a što između brojnih pokazatelja, uključuje i procjenu vrijednosti poduzeća.

Procjena vrijednosti

Izgled dijela ekrana na kojem će se vidjeti procjene sa stranice Bon.hr

Na ekranu s desne strane, u gornjem dijelu izdvojene su neke od procjena vrijednosti putem različitih metoda, a okomita crtkana linija zelene boje predstavlja iznos aktive. U srednjem dijelu desne strane je graf Altmanovog pokazatelja u tzv. B modelu. Na dnu je graf raspona procjena vrijednosti, gdje okomita crtkana linija narandžaste boje predstavlja medijan. Jedna od metoda putem koje se procjenjivala je vrijednost jest i dodana ekonomska vrijednost. Nadalje, s lijeve strane, tablično su navedene vrijednosti koje su dobivene modelskim putem.

Kako sam procijenila parametre

Detalji su opisani u metodološkom dokumentu koji se nalazi na poveznici, do koje se može doći prijavom na stranicu i ulaskom u dio vezan uz procjene, odnosno direktno putem ove poveznice (https://www.bon.hr/apex/bonitet/r/1101/files/static/v3/Metodologija%20procjene%20vrijednosti.pdf).

Suština je da je model rađen na temelju računovodstvenih podataka, kako su i prijavljeni Fini, a preuzeo ih je Prima bon u svoju bazu. Procjene su rađene na samostalnoj razini poduzetnika zbog jednostavnosti modela, a ne ekonomske grupe povezanih osoba. Također, većina procijenjenih parametara iskazana je na razini vrijednosti poduzetnika, a ne dioničkog kapitala (glavnice), kako bi iznosi bili usporedivi s aktivom, ali i međusobno između samih poduzetnika. U slučaju kada je potrebno procijeniti vrijednost dioničkog kapitala, potrebno je izuzeti vrijednost duga iz ukupne vrijednosti.

Nadalje, model je sastavljen putem više procjembenih metoda, kako bi se osigurao raspon procjena, pa je na kraju u pregledu predstavljena i medijalna vrijednost. Poduzetnici, odnosno poduzeća (op. ima i obrtnika, pa je tehnički ispravnije govoriti o poduzetnicima, kako to i naziv financijskih izvještaja kaže, GFI poduzetnika), grupirani su bili matrično u grupe djelatnosti i razred prihoda, kako bi se usporednim metodama (tzv. relativni modeli procjene putem multiplikatora ili višekratnika), moglo točnije procijeniti.

Drugi modeli su bili modeli apsolutnih metoda, gdje se korišteni model slobodnog novčanog toka te modeli ekonomske dobiti (model dodane ekonomske vrijednosti (EVA) i model rezidualne dobiti). Za svaku od tih metoda dobivene su procjene iznosa slobodnog novčanog toka, dodane ekonomske vrijednosti i rezidualne dobiti za prošla razdoblja. Na temelju tih podataka napravljena je procjena putem trenda vrijednosti, zatim običnog prosjeka i medijana tih vrijednosti, ali i ponderiranog prosjeka, gdje je 80% vrijednosti dolazilo iz prve dvije godine, a preostalih 20% iz prethodnog razdoblja, najviše pet.

Za svaki od apsolutnih modela, korištene su odgovarajuće diskontne stope koje su također modelski procijenjene, što je opisano u navedenoj metodologiji. Sve su vrijednosti zaokružene na višekratnik od 10000, dok su negativni iznosi procjena izostavljeni (npr. zbog negativnog novčanog toka).

Usporedba vrijednosti poduzeća nominiranih za Zlatnu kunu 2019. iz grupe velikih društava

Ovdje ćemo nakratko prikazati najveću, najmanju i medijalnu vrijednost pet nominiranih društava za Zlatnu kunu.

Tablica. Izvadak iz Prima bonovog Modela procjena vrijednosti za nominirana velika trgovačka društva za Zlatnu kunu 2019.

Iznosi u milijunima kuna

Izvor: Model procjene vrijednosti, Bon.hr (Prima bon d.o.o.)

Mirela

#proknjizime #nedjeljom